Article

Ngā taonga raranga

He taonga nui te kuta me te harakeke ki ngā kairaranga Māori – i ngā rā o nehe, ā, i nāianei anō. E aro ana tēnei mātaitanga ki ēnei tino rawa o te whare pora. I ngā marae me ngā wānanga puta noa i te motu, he ringa rehe matatau ki te raranga kei te whāngai atu i ngā mātauranga o kui mā, o koro mā, ngā tikanga me te āhua o te mahi ki ngā mea hiahia ako, kia toitū tonu ai ēnei āhuatanga tuku iho. Mai rā anō, he nui ngā painga o te kuta me te harakeke ki ngā kawenga o ia rā a te Māori. He mea nui hoki mō ngāi Māori kia whakahauorangia ake ēnei rawa e itiiti haere nei.

At a weavers hui (gathering) using harakeke.

He hui raranga, he raranga harakeke te mahi

Ko ngā kuia me ērā atu mātanga raranga kei te mōhio ki ngā momo harakeke pai mō te mahi kete, whāriki, piupiu, hei mahi muka rānei mō te korowai.

Rights: Manatārua: Sue Scheele. Nō roto mai i Te Reo o Te Repo – The Voice of the Wetland.

Kuta – te tipu kaitā o ngā nōhanga wai māori

Ko te kuta (ki ētahi, ko te paopao me te ngāwhā ētahi atu o ōna ingoa, ā, ko te giant spike sedge te ingoa Pākehā , ko te Eleocharis sphacelata te ingoa pūtaiao), tētahi o ngā tipu tino tāroa o Aotearoa ko te wai māori tōna kāinga. Ki te hōhonu te wai, ā, ki te pai ērā atu āhuatanga o tōna nōhanga, ka eke pea ki te 4.0 mita te teitei o te tupu mai tōna akakōare, mēnā kei raro i te wai te nuinga o te kakau. Ko te hōhonu ake o te wai, ko te mātotoru ake, ko te kairangi ake o ngā kakau; ko ngā mea ka tipu ki te wai paku, he pīngore, kāore e tino kaha. Ka tupu ake ngā pihi hou mai i te akakōare. Kotahi te pua kei te toi o te kakau. He maha ngā nōhanga wai māori e tupu ai te kuka i Aotearoa , mai i Te Hiku-o-te-Ika ki Rakiura. Ko ētahi kuta iti kitea ai e tupu ana i ngā wai ngāwhā.

Kuta, paopao, ngawhā, giant spike sedge, Eleocharis sphacelata

He kuta e pihi ake ana i te kōanga

Ko te kuta (ko te paopao me te ngāwhā ētahi atu o ōna ingoa Māori, ā, ko te giant spike sedge te ingoa Pākehā, ko te Eleocharis sphacelata te ingoa pūtaiao), tētahi o ngā tipu tino tāroa o Aotearoa ko te wai māori tōna kāinga. Tupu ai te pua i te toi o te kakau.

Rights: Manatārua: Mieke Kapa. Nō roto mai i Te Reo o Te Repo – The Voice of the Wetland.

Harakeke – te kairaranga haere i te tangata

Me te wai kōrari

Tipu ai te harakeke (Phormium tenax) i ngā tōpito katoa o Aotearoa . Kitea nuitia ai e tupu ana i te repo, i te taha o te awa , tae atu ki ngā wahapū, ngā taipū me ngā paripari i te takutai. Engari kua tino itiiti haere ngā papa harakeke tupu māori noa nei. Kei te kaha te whakatipuria o te harakeke ki ngā parenga kōawa, he pai nō te tipu nei ki te here i te whenua kia kore ai e riro i te hau me te wai, he pai anō nōna ki te kapo i ngā taiora e rere atu ana ki ngā kōawa i ngā pāmu . Kāore ngā aka e hemo i te noho ki te wai, kāore hoki ngā rau e hemo i te ia kaha o te wai.

Harakee (flax) on a West Coast river, New Zealand

He harakeke kei tētahi awa i te Tai Poutini

Kei te kaha te whakatipuria o te harakeke ki ngā parenga kōawa, he pai nō te tipu nei ki te here i te whenua kia kore ai e riro i te hau me te wai, he pai anō nōna ki te kapo i ngā taiora e rere atu ana ki ngā kōawa i ngā pāmu.

Rights: Manatārua: Sue Scheele. Nō roto mai i Te Reo o Te Repo – The Voice of the Wetland.

He hae tuawhiti kei te kōrari (arā, kei te pua o te harakeke ), e ora ai ngā pī. Ka tāmuimui mai hoki ngā manu pērā i te tūī (Prosthemadera novaeseelandiae), i te korimako (Anthornis melanura), me te tāringi (ngāi Sturnidae) ki te kai i te wainene o te kōrari. Kāore ngā kararehe whakararu pērā i te paihamu me te rāpeti e kai i te harakeke , engari ka ngaungaua e te kau, ko te kiko māota o ngā rau ka riro i a ia te kai, mahue atu ana ko te muka. Ko te harakeke te kāinga o te tini pepeke, tae atu ki ngā tōtorongū māori pērā i te anuhe (ko te moka me te mūharu ētahi atu o ōna ingoa Māori – ko te windower tētahi o ōna ingoa Pākehā , Orthoclydon praefactata) me te mokamoka harakeke (flax notcher, Tmetolophoto steropastis). Ka kaikainga e ngā tōtorongū nei ngā rau o te harakeke , ka hē te āhua, kāore e pai mō te raranga.

He whakamihi

I pūtakea mai tēnei mātaitanga i ētahi kōrero i tuhia mō te pukapuka Te Reo o Te Repo – The Voice of the Wetland, arā, i Kuta – the giant of freshwater , nā Mieke Kapa (Te Whare Wānanga o Waikato ) me – weaving people together, nā Sue Scheele (Manaaki ).

Manaaki Whenua, Unlocking Curious Minds & MBIE logos

Tuihonoa Te Reo o Te Repo.

E tika ana kia mihia ngā ētita me ngā kaituhi o Te Reo o Te Repo – The Voice of the Wetland mō rātou i whakaae mai, i tautoko mai i te hurihanga o te pukapuka nei. Me mihi hoki ngā pūkenga o Pauline Waiti rāua ko Hēni Jacob, tae atu ki ngā kaitautoko taha pūtea, ki a Manaaki Whenua me te kaupapa Unlocking Curious Minds a te MBIE.

Rights: Nō te Karauna te manatārua 2020

Published:16 November 2020